Napretkom tehnologije kroz povijest, čovjek si je poprilično olakšao život u gotov svim njegovim segmentima.

U svojoj praksi klijentima uvijek kao primjer dajem razvoj telefona, koji je od jedne jedine funkcije fiksnog telefona, preko prvih mobitela, napredovao do današnjih pametnih telefona za koje ni ne znamo za što su sve sposobni.

Sličnu transformaciju prolaze i slušni aparati koji su krajem dvadesetog stoljeća s analognog prešli na digitalne i od tada se konstantno razvijaju i napreduju.

Ključ napretka slušnih aparata su elektronički čipovi kojima je primarni zadatak bio primanje zvuka iz okoline i pojačavanje istoga, a s napretkom su se uključivali i dodatni zadaci poput umanjivanja pozadinske buke, dodatnih obrada zvukova prikupljenih od mikrofona kako bi korisnik imao sto prirodniji zvuk, dok su naprednije verzije zadužene za praćenje smjera kretanja izvora zvuka, što omogućava korisniku da se fokusira na smjer određenog zvuka.

Još jedan od dodanih zadataka je i komunikacija lijevog i desnog aparata sto imitira prirodni proces komunikacije dva uha.

Slušni aparati su oduvijek imali specijalne čipove s kojima su proizvođači željeli dobiti što bolje performanse uz što manju potrošnju energije, a sve kako bi korisnicima osigurali prirodniji i bolji sluh uz bolju iskoristivost baterije.

Tempo izlazaka novih čipova na tržište je 1 do 2 godišnje što u konačnici dovodi do značajnog povećanja kvalitete, čiji efekt primjećuju svi korisnici koji pređu na noviju generaciju aparata, a pogotovo oni koji nose aparate tri, četiri ili više godina.

Najnovija postignuća u razvoju čipova su bazirana na razvoju umjetne inteligencije, što je uz razvoj performansi čipovima omogućilo i učenje, a to je pak rezultiralo značajno boljim obavljanjem zadatka pa vjerujem kako nas očekuje dodatni napredak u svijetu slušnih aparata.